smilje

Smilje

Mala, sramežljiva biljka koja najčešće raste ondje gdje malo toga raste – usred kamenjara. U svijetu je poznato više od 600 vrsta, a svega nekoliko ih je u komercijalnoj upotrebi. Samoniklo je u srednjoj i južnoj Europi, sjeverozapadnoj Africi, Maloj Aziji, Australiji i na Novom Zelandu.

Smilje je višegodišnja aromatična biljka visine od 30 do 70 cm, sivozelenih uskih listića i žutih cvjetnih glavica. Pripada rodu Helichrysum i porodici glavočika (Astaraceae). Latinski naziv roda Helichrysum potječe od grčkih riječi helios ('sunce') i chryson ('zlatan'), što upućuje na žutu boju cvjetova. Cvijet koji možemo nazvati zlatom sunca traži puno sunca i obožava osunčane strane mediteranskog kamenjara. Samoniklo je na suhim, kamenitim i pjeskovitim područjima, u siromašnim i lako propusnim tlima s puno sunca. Pripada kserofitnim biljnim vrstama koje su se morfološkim i anatomskim značajkama prilagodile okružju u kojemu nedostaje vode. Ta značajka pruža mu mogućnost da raste u širokom rasponu nadmorskih visina, između razine mora i 2200 metara. Biljka cvate od svibnja do lipnja.

Na području Mediterana prisutno je 25 vrsta roda Helichrysum. U Hrvatskoj su najvažnije vrste Helichrysum arenarium (pješčano smilje) i Helichrysum italicum (Roth) G. Don (primorsko smilje) s podvrstama:

Helichrysum italicum

Italicum

(Italija, Hrvatska, istočna obala Francuske i Korzika, Bosna i Hercegovina, Grčka i Cipar)

Pseudolitoreum

(Argentario, Gargano i
Monte Conero Španjolska)

Siculum

(Sicilija)

Picardii

(Francuska, Italija, Portugal i Španjolska)

Serotinum

(Iberijski poluotok)

Tyrrhenicum

(na području otoka Korzike, Sardinije, Mallorce i Dragonere)

Engleski naziv Everlasting flower i francuski Immortelle znače 'besmrtan' ili 'vječan', simbolizirajući cvjetove biljke koji zadržavaju svoju boju nakon ubiranja i sušenja. Smilje se još naziva i curry plant zbog intenzivna mirisa koji podsjeća na začinsku biljku kari.

U Hrvatskoj je najrasprostranjenija vrsta Helichrysum italicum koja raste na priobalnom području i u unutrašnjosti Dalmacije te na otocima Kvarnerskog primorja i Dalmacije.

Situacija u Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj smilje je na popisu zaštićenih biljnih vrsta, strogo je regulirano razdoblje sakupljanja kao i područja na kojima se biljka smije sakupljati. Posljedica potražnje farmaceutske i kozmetičke industrije za eteričnim uljem smilja bila je sve veći pritisak na samoniklo bilje iz prirode i njegovo iskorištavanje. Zadnjih godina javilo se veliko zanimanje za komercijalni uzgoj bilja, proizišlo iz visoke cijene otkupa biljnog materijala i potražnje za eteričnim uljem smilja, što je dovelo do okretanja sve većeg broja proizvođača plantažnom uzgoju smilja.